U Centru dr Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu završeno je opsežno istraživanje pod nazivom “Analiza ekološke i biodinamičke poljoprivredne proizvodnje u RH, te mogućnosti za unaprjeđenje kratkog lanca opskrbe – prodaje na kućnom pragu s naglaskom na utjecaj COVID -19 pandemije na stanje tržišta i potražnju ekoloških i biodinamičkih proizvoda”. Ovo opsežno istraživanje financirano je sredstvima Programa ruralnog razvoja u sklopu Akcijskog plana Mreže za ruralni razvoj 2014. – 2020., godišnjeg provedbenog akcijskog plana Mreže za 2020. godinu

U RH postoji manje od 6000 registriranih poslovnih subjekata koji proizvode hranu na ekološki način, a upisani su u Upisnik ekoloških proizvođača. Biodnamičke proizvođače se za potrebe ovog istraživanja smatra ekološkim prozivođačima. Osim OPG-ova u Upisniku su registrirani i drugi pravni oblici. Usporedbom površina na kojima se proizvode ekološki proizvodi prevladavaju pašnjaci, livade i općenito površine koje ne daju prinos u ovom trenutku (novi trajni nasadi).

 

Istraživanje koje je provedeno i rezultati

Sljedom metodologije uzorkovanja iz ukupne baze Upisnika izdvojeni su proizvođači koji u prijavljenom certifikatu i imaju konkretan proizvod. Slučajnim odabirom županijski uzorak sadržavao je do 20 poduzetnka po županiji što predstavlja vrlo velik uzorak (10 %).

Nakon istraživanja statistički su obrađeni podaci i neovisnom interpretacijom se može zaključiti kako rezultati istraživanja pokazuju solidan potencijal za ekološku proizvodnju u RH, dok se s druge strane naziru brojne mogućnosti za unaprjeđenje sustava. Sljedom toga konstatirano je kako sljedi:

• 23 % ekoloških proizvođača sve svoje proizvode uspiju prodati na kućnom pragu, a gotovo 43 % ne prodaju ništa na kućnom pragu. Inače, prodaja na kućnom pragu može se smatrati mjerom samostalnosti obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva što je u kriznim situacijama kao što je bila covid pandemija značajno dolazi do izražaja.
• Preko 54 % ekoloških proizvođača zainteresirano je za ulaganje u nove kapacitete za ispravno skladištenje i čuvanje ekoloških proizvoda kako bi im se produžila trajnost i dostupnost.
• Preko 73 % ispitanika smatra kako bi ulagali u novu opremu za preradu, doradu, pakiranje i druga postrojenja kako bi došli do proizvoda više složenosti. Samo 12 % smatra kako im nije potrebna nova oprema jer su već dostigli tehnološku opremljenost ekološkog imanja.
• Preko 71 % ekoloških proizvođača smatra kako je transport i dostava prisutno samo do 10 % ukupnih troškova poslovanja njihovog imanja. 3 % ispitanika smatra kako su troškovi 40 % cijene, a 2,6 % misli kako transportni troškovi čine 50 % cijene proizvoda. Ispitanici iz ove kategorije visokih troškova su otočani, što je vrlo znakovito.
• Vrlo zanimljiv podatak je kako gotovo 50 % proizvođača plasira proizvode lokalno /misleći na županiju/, dok 10 % svih hrvatskih ekoloških proizvođača plasira svoje proizvode u Zagreb. Gotovo 10 % ekoloških proizvoda se izvozi u zemlje EU, a 30 % proizvođača sa svojim proizvodima pokriva osim lokalne zajednice i većinu hrvatskog teritorija.

 

Kako unaprijediti ekološku i biodinmaičku proizvodnju na temelju dobivenih podataka

Temeljem rezultata istraživanja mogu se izdvojitii kategorije preporuka za unaprjeđenje sustava ekološke proizvodnje u RH;

• Digitalizacija Upisnika i držanje upisnika aktualnim. Proširenje atributa koji opisuju entitete u bazi podataka Upisnika. Brojni ekološki proizvođači teško dolaze do informacije o tomu tko na ekološki način proizvodi sirovine koje oni trebaju.
• Tako je potrebna izgradnja županijske platforme za ekološku poljoprivredu. Platforma podrazumijeva umrežavanje proizvođača i lokalne vlasti.
• Uključivanje eksperata za ekološku poljoprivredu na županijskoj razini može rezultirati kvalitetnim prepoznavanjem karakterističnih proizvoda na razini županije te poticanja na osnivanje županijskih proizvođačkih udruga.
• Budući da slični proizvođači trebaju i sličnu opremu potrebno je identificirati koja je to oprema i sukladno tomu opremiti zajedničku infrastrukturu /skladišta, hladnjače, postojenja za preradu, i drugo/. Uključivanje lokalne vlasti znači korištenje javnih objekata.
• Pokretanje ekoloških sajmova na razini većih gradova i županija.
• Omogućavanje proizvođačkim udrugama definiranje županijske ekološke košarice te sufinanciranje zajedničke dostave ekoloških proizvoda na kućni prag.